Povremene greške u poslovanju su uobičajene, a postupci njihove ispravke uglavnom su predviđeni zakonom ili utemeljeni u poslovnoj praksi.
Međutim, postoje i izuzeci od ovog pravila, a jedno od njih je i ispravka pogrešno izdatog PDV računa.
Naime, privredna društva koja su u sistemu PDV-a dužna su da sa danom prometa izdaju račun u kome će obračunati porez na dodatu vrednost. PDV račun ne sme se izdavati ukoliko do prometa nije došlo. O tome smo pisali u posebnom članku, koji se bavi pitanjem predračuna, avansnog računa i PDV računa. Ponekad se dogodi da račun ipak bude izdat iako do prometa nije došlo. Recimo, prodavac je greškom izdao račun, poslao ga kupcu, i predao na knjiženje svom knjigovođi. Račun je uzet u obzir za obračun PDV obaveze na kraju poreskog perioda, a greška je otkrivena tek nakon što su ove radnje izvršene. Prodavac će izvršiti storno pogrešno izdatog računa, ali se postavlja pitanje da li ima pravo da „povrati“ više plaćeni PDV.
Ukoliko je preduzeće izdalo PDV račun, a promet dobara kupcu nije izvršen, primenjuje se odredba člana 44. stav 3. Zakona o PDV, prema kojoj „lice koje iskaže PDV u računu, a nije obveznik PDV ili nije izvršilo promet dobara i usluga, duguje iskazani PDV“.
Za lica koja su navedena u članu 44. stav 3. Zakona nije predviđena mogućnost ispravke računa, odnosno izdavanja novog računa, već se ova lica smatraju poreskim dužnicima, što znači da su dužna da plate PDV iskazan u računu.
U poresku prijavu – Obrazac PPPDV u polje 103, odnosno 104, unosi se PDV koje je preduzeće (kao poreski dužnik iz člana 44. stav 3. Zakonao PDV) greškom iskazalo u računu.
Kupac – obveznik PDV koji primi račun u kojem je iskazan PDV od lica koje nije izvršilo promet dobara i usluga, nema pravo na odbitak prethodnog poreza. U knjigovodstvu se vrši storniranje potraživanja od kupca, storniranje prihoda i knjiženje iznosa PDV iz računa na račun troškova.
Dakle, ukoliko je prodavac izdao greškom PDV račun po osnovu koga nije nastao promet, dužan je da račun stornira, ali iskazani PDV ne može da koriguje, već ga mora platiti. Ujedno, kupac nema pravo na odbitak PDV-a iz ovog račun, već bi račun uz reklamaciju trebao da vrati prodavcu, jer se radi o neispravnom računu.
KAFIĆ KUPUJE PIĆE.DOBIJA ULAZNI RAČUN.NABAVLJENE KOLIČINE PIĆA DIREKTNO UNOSI U KNJIGU ŠANKA.DALI TREBA NAPRAVITI I KALKULACIJU, KAO U MALOPRODAJNIM OBJEKTIMA.
U KNJIGOVODSTVO ULAZNU FAKTURU KAKO TREBA PROKNJIŽITI (511/433 – PO NABAVNIM CENAMA, A NA KRAJU GODINE,POPISOM UTVRĐENE KOLIČINE PIĆA U ŠANKU SE STORNIRA SA TROŠKOVA PO NABAVNIM CENAMA, I PRENOSI SE NA kto.101 ?)
U članku ste naveli šta se radi na osnovu člana 44 stav 3 Zakona o PDV-u. Molim vas da obuhvatite situaciju koja se dešava prema stavu 1 istog člana Zakona, kada lice greškom iskaže veći PDV. Kako se u tom slučaju vrši korekcija i šta se evidentira u PDV prijavi u periodu kada se vrši ispravka izlaznog računa?
Poštovana,
Zanima da li račune koji su stigli u 2020godini a datum izdavanaja je u 2019 godini (bez prava odbitka PDV-a) knjižimo u 2019 ili 2020 (završeno sa PDV prijavom)?
Poštovana,
Račune knjižite u troškove 2019-te, a prikazujete u POPODV prijavi za 2020-tu.
Srdačan pozdrav!
Poštovani,
na računu za reprezentaciju korišćen je odbitni pdv. Greška je primećena nakon što je pdv prijava otišla. Koji je najbolji postupak da se se greška ispravi? Da li postoji mogućnost da se u sledećem obračunskom obračunu uveća pdv i na taj način ispravi greška?
Poštovana,
Kada se u obračunu PDV-a utvrdi greška, potrebno je izmeniti PDV prijavu za dati poreski period u kojem je greška sadržana.
Srdačan pozdrav!