Davanje zajmova privrednom društvu od strane njegovih osnivača uređeno je članom 181. Zakona o privrednim društvima.

Član društva ili sa njim povezano lice može bez ispunjenja posebnih preduslova izvršiti pozamicu društvu ograničene odgovornosti u svako doba, uz zaključenje ugovora o zajmu. Osnivač pozajmicu uplaćuje na tekući račun društva i ono nakon toga raspolaže pozajmljenim sredstvima. Da li će pozajmica biti data beskamatno ili sa određenom kamatom, predmet je ugovora između osnivača i društva.

Društvo vraća pozajmicu kada se za to ostvare finansijski uslovi.

Postoje određena ograničenja koja se tiču isplata članovima društva i to u slučaju nastupanja stečaja ili smanjenja neto imovine ispod vrednosti osnovnog kapitala.  Takođe, ukupan iznos koji se članovima može isplatiti tokom godine određen je visinom dobiti po završnom računu, neraspoređene dobiti ranijih godina, određenih rezervi i eventualno nepokrivenih gubitaka. Prilikom razmatranja odluke o vraćanju pozajmice osnivaču, društvo treba da sagleda sva ova ograničenja plaćanja prema članovima uređena članom 184. Zakona o privrednim društvima.

Model Ugovora o kratkoročnom zajmu možete pogledati ovde.

Prilikom usplate i isplate pozajmice osnivača za likvidnost svom privrednom društvu, ne obračunava se nikakav porez.

Uplata pozajmice knjiži se zaduženjem tekućeg računa privrednog društva (konto 241) i odobravanjem odgovarajućeg konta obaveza (429), a na osnovu izvoda sa tekućeg računa i ugovora o pozajmici. Prilikom povraćaja pozajmice, iznos se knjiži na istim kontima, samo na suprotnim stranama.

Prilikom uplate pozajmice koristi se šifra plaćanja 181 (za gotovinsku uplatu) odnosno 281 (za bezgotovinsku uplatu), dok se prilikom povraćaja pozajmice u platne naloge upisuje šifra 182 (za isplate u gotovom) odnosno 282 (bezgotovinski transfer). Prilikom uplate i isplate potrebno je da banci stavite na uvid Ugovor o pozajmici kao osnov transakcije.

U slučaju da osnivač odluči da se odrekne pozajmice, treba iznos obaveze raskinjižiti sa konta grupe 42 i proknjižiti na prihode. U tom slučaju, oprost duga koji se beleži u prihodima privrednog društva ulazi u osnovicu poreza na dobit, odnosno uvećava obavezu poreza na dobit.

Porez na poklon ne plaća se na pozajmice osnivača kojih se osnivač odrekao.

Privredna društva koja ne izvrše povaćaj pozjamice u roku od godinu dana u postupku poreske kontrole često se sreću sa zahtevom inspektora da se pozajmica zbog proteka roka na koji je odobrena oprihoduje, te treba voditi računa da se odobrene pozajmice redovno vraćaju, kada to likvidnost privrednog društva dozvoljava.

Pozajmice koje društvo nije u mogućnosti da vrati osnivaču mogu se konvertovati u kapital. Povećanje kapitala obavlja se u skladu sa Zakonom o privrednim društvima i obavezno se registruje kod Agencije za privredne registre.