Godišnji porez na dohodak građana za 2018. godinu

od strane | mar 28, 2019 | Porez na dohodak, Preduzetnici, Radni odnosi | 16 Komentari

Građani Republike Srbije koji su tokom 2018. godine ostvarili zbir dohodaka (prihoda iz različitih izvora) veći od  2.470.644,00 dinara podležu obavezi plaćanja godišnjeg poreza na dohodak građana za 2018. godinu (porez na „ekstra prihod“).

Građani čije je zbir dohodaka ostvaren tokom 2018. godine manji od ovog iznosa nemaju poreske obaveze po ovom osnovu.

Ko plaća ovaj porez?

Ovaj porez plaćaju rezidenti Republike Srbije (na dohodak ostvaren u Republici i dohodak ostvaren u inostranstvu) i nerezidenti (na dohodak ostvaren u Republici)

Koje vrste prihoda ulaze u zbir za oporezivenje?

U zbir dohotka za oporezivanje ulaze sledeći prihodi ostvareni u 2018. godini:

1) zarada iz čl. 13. do 15b Zakona o porezu na dohodak građana;

2) oporezivog prihoda od samostalne delatnosti iz člana 33. stav 2. i člana 40. Zakona;

3) oporezivog prihoda od autorskih i srodnih prava i prava industrijske svojine iz čl. 55. i 60. Zakona;

4) oporezivog prihoda od nepokretnosti iz člana 65v Zakona;

5) oporezivog prihoda od davanja u zakup pokretnih stvari iz člana 82. st. 3. i 4. Zakona;

6) oporezivog prihoda sportista i sportskih stručnjaka iz člana 84a Zakona;

6a) oporezivog prihoda od pružanja ugostiteljskih usluga iz člana 84b Zakona;

7) oporezivih drugih prihoda iz člana 85. Zakona;

Zarade i oporezivi prihodi paušalno oporezovanih preduzetnika, kao i prihodi pod tačkama 3), 6) i 7) umanjuju se za porez i doprinose za obavezno socijalno osiguranje plaćene na te prihode u Republici na teret lica koje je ostvarilo prihod. Neto prihod preduzetnika koji vode poslovne knjige umanjuju se za porez plaćen na te prihode u Republici. Za preduzetnike koji su se opredelili za ličnu zaradu, zarada se umanjuje za porez i doprinose za obavezno socijalno osiguranje plaćene na te prihode u Republici na teret preduzetnika koji se opredelio za zaradu. Praktično, u zbir ulaze neto iznosi prihoda.

Napominjemo da se dividende (učešća u dobiti) koje ostvare osnivači ne nalaze na ovom spisku, tako da one ne uvećavaju godišnji zbir dohotka za oporezivanje.

Na primer, ako je jedno lice u 2018. godini ostvarilo neto zaradu iz radnog odnosa u vrednosti od 960.000,00 dinara i prihode od dividendi u vrednosti od 6 miliona dinara,ono neće biti obveznik godišnjeg poreza na dohodak (porez na „extra“ prihod).

Sa druge strane, lice koje je ostvarilo zarade iz radnog odnosa u vrednosti od 4.200.000,00 dinara, prihode od zakupnina u vrednosti od 500.000,00 dinara i neto prihod kao preduzetnik u vrednosti od 1 milion dinara, sigurno će biti obveznik godišnjeg poreza na dohodak građana, s obzirom na to da su sve tri vrste prihoda oporezive i da u zbiru značajno premašuju neoporezivi iznos.

Da li paušalci plaćaju godišnji porez na dohodak („ekstra dohodak“)?

Paušalno utvrđen prihod iz rešenja Poreske uprave ulazi u zbir godišnjeg dohotka za oporezivanje.

Ukoliko preduzetnik paušalac obavlja samo samostalnu delatnost, i nema drugih prihoda, on verovatno neće biti obveznik godišnjeg poreza na dohodak. Naime, iznos paušalno utvrđenog prihoda iz rešenja Poreske uprave po pravilu je ispod godišnjeg cenzusa za oporezivanje.

Međutim, ukoliko preduzetnik paušalac ostvaruje i druge prihode (zarada iz radnog odnosa kod drugog poslodavca, prihodi od davanja u zakup pokretne i nepokretne imovine itd) on može biti obveznik godišnjeg poreza na dohodak.

Kako se vrši obračun osnovice za oporezivanje?

Fizičko lice treba da sabere iznos prihoda iz različitih izvora (zarada, neto prihod od samostalne delatnosti, ugovor o delu, ugovor o privremenim i povremenim poslovima, zakupnine od izdavanja nepokretne i pokretne imovine itd) u neto iznosima, gde je to i kako je to predviđeno Zakonom. Od dobijenog zbira oduzima se neoporezivi iznos od  2.470.644,00 dinara.

Ostatak predstavlja oporezivi prihod, na koji se obračunava porez po progresivnoj stopi:

  • porez od 10%, do iznosa od 4.941.288 dinara
  • porez od 15% na iznos preko 4.941.288 dinara.

Lični odbici

Obveznici godišnjeg poreza na dohodak mogu da umanje svoju obavezu korišćenjem ličnih odbitaka, i to:

  • za poreskog obveznika – 329.419 dinara
  • za izdržavanog člana porodice – 123.532 dinara po članu.

Zbir ličnih odbitaka ne može preći iznos od 50% dohotka za oporezivanje.

Rokovi za predaju i plaćanje poreza

Fizičko lice koje je obveznik poreza na dohodak za 2018. godinu dužno je da preda poresku prijavu PPDG-2R elektronskim putem, preko portala ePorezi, najkasnije do 15. maja 2019. godine.

Podaci potrebni za obračun poreske obaveze nalaze se u PO-PPP potvrdama koje je svakom fizičkom licu bilo dužno da izda pravno lice – isplatilac prihoda zaključno sa 31.01.2019. godine za prethodnu godinu.

Na osnovu predate poreske prijave, Poreska uprava izdaje građanima rešenja, na osnovu kojih se vrši plaćanje ovog poreza.

Šta je potrebno za predaju prijave?

Ako želite da prijavu predate sami, potreban vam je pre svega elektronski sertifikat. Od dokumentacije, potrebne su vam PPP potvrde o isplaćenim prihodima tokom 2018. godine radi obračuna osnovice poreza, kao i lična dokumenta izdržavanih članova porodice, ukoliko koristite odbitke za njih.

Prijavu može da pripremi i preda izabrani knjigovođa. U tom slučaju, biće mu potreban vaš elektronski sertifikat ili  ovlašćenje za upotrebu elektronskih servisa Poreske uprave u vaše ime.

16 Komentari

  1. Sonja Nedeljković Albijanić

    Marija,
    Bas ste mi nedostajali. pomislila sam da ste prestali sa radom. Jeste li pisali nesto o ovom famoznom misljenju naknade za prevoz?

    Odgovori
    • Marija Đorđić

      Draga Sonja,

      Tu smo, ne prestajemo, samo ne postižemo 🙂

      Pisala sam tekst na ovu temu za portal mojefakture.com, koji možete pronaći ovde:
      https://blog.mojefakture.com/isplata-naknade-za-prevoz-zaposlenima/

      Ono što u tekstu nisam navela jeste pitanje koje se postavlja – da li se ovim mišljenjem nameću nove obaveze poslodavcima, koje u samom Zakonu nisu propisane, kao i činjenica da Mišljenje ne navodi da se trošak prevoza može dokumentovati isključivo računima, već između ostalog i računima. Iz tog razloga, jedan deo privrednih subjekata nastavlja da radi po starom, a to znači da će kao dokument za pravdanje troškova koristiti spisak zaposlenih koji imaju pravo na naknadu troškova.

      Pripremamo tekst na ovu temu uskoro.

      Srdačan pozdrav!

      Odgovori
  2. Irena

    Da li i prihodu od poljoprivrede i sumarstva ulaze u obracun?

    Odgovori
    • Marija Đorđić

      Poštovana Irena,

      U zbir ulaze svi drugi prihodi pobrojani u članu 85, a među njima i prihodi od prodaje poljoprivrednih i šumskih proizvoda i usluga, uključujući i prihod po osnovu prikupljanja i prodaje šumskih plodova i lekovitog bilja, kao i uzgajanja i prodaje pečuraka, pčelinjeg roja (pčela) i puževa.

      Srdačan pozdrav!

      Odgovori
  3. Bok

    Bravo Marija,
    Prava i puna informacija

    Odgovori
  4. Igor

    Hvala na informacijama. Da li može jedno pojašnjenje? (Nisam najbolje razumeo situaciju sa paušalcima).
    Paušalac sam koji obavlja samo samostalnu delatnost i imao sam prihode preko 4 miliona. Nemam zaposlene niti druge obaveze, redovno plaćam poreze i doprinose.
    Da li podležem porezu na ekstraprofit, obzirom da zarađeni novac prosleđujem na privatni račun i moja zarada je vidljiva banci, pa i Poreskoj itd.?
    Da li bi mi Vi preporučili da se prijavim?
    Još jednom hvala na svemu.

    Odgovori
    • Marija Đorđić

      Poštovani Igore,

      Za paušalce je referentan paušalno utvrđevi prihod u rešenje Poreske upravu, a ne stvarno ostvareni prihod! Dakle, pogledajte vaše rešenje i pronađite podatak o prihodu u delu rešenja o utvrđivanju osnovice. Taj podatak poredite sa neoporezivim iznosom poreza, ako niste imali drugih prihoda.

      Srdačan pozdrav!

      Odgovori
      • Igor

        U Rešenju stoji da je mesečna osnovica oko 30000din za obračunavanje poreza, tako da nisam u obavezi prema Porezu na ostvareni prihod, jel tako?
        Hvala puno!

        Odgovori
        • Marija Đorđić

          Da, tako je!

          Pozdrav!

          Odgovori
  5. Jelena

    Marija, svaka vam cast! Kao i uvek precizno, koncizno, jasno i pre svega uvek tacno i provereno! Hvala!

    Odgovori
    • Marija Đorđić

      Hvala, Jelena! 🙂

      Odgovori
  6. Ljiljana

    Poštovana Marija,
    mnogo mi znače ovi Vaši odgovori i redovno primam i pratima vaše komentare.Imam jedno9 pitanje.Naime ćerka ima frizersku radnju u kojoj rade ona,koleginica i treća osoba koja je sada na porodiljskom.Vlasnica tj.noja ćerka hoće da zatvori radnju,posao ide loše,ali se pita šta sa porodiljom kojoj porodiljsko kreće sada u aprilu?

    Unapred hvala na odgovoru,

    veliki pozdrav Ljiljana

    Odgovori
    • Marija Đorđić

      Poštovana,

      Prilikom gašenja delatnosti, svi radni odnosi se raskidaju, pa tako i radni odnos zaposlene koja koristi porodiljsko. Možete se raspitati kod institucije nadležne za obračun bolovanja o pravima zaposlene u slučaju gašenja „radnje“.

      Srdačan pozdrav!

      Odgovori
  7. Uroš Stupljanin

    Poštovana Marija,
    potrebna mi je mala pomoć prijatelja, naime naveli ste da je svaki poslodavac u obavezi: Podaci potrebni za obračun poreske obaveze nalaze se u PO-PPP potvrdama koje je svakom fizičkom licu bilo dužno da izda pravno lice – isplatilac prihoda zaključno sa 31.01.2019. godine za prethodnu godinu

    Da li možete da mi napišete prema kom Zakonu th članu Zakona je poslodavac u obavezi da izda ovako sačinjenu potvrdu ?
    Za sada nisam uspeo da pronađem u Zakonu o porezu na dohodak građana, ali ova gore obaveza kaže da se odnosi samo na porez po odbitku …
    Molim Vas za pomoć.
    Hvala najlepše
    Uroš

    Odgovori
    • Marija Đorđić

      Poštovani,

      Prema članu 41 Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji.

      Srdačan pozdrav!

      Odgovori
  8. Uroš Stupljanin

    Poštovana Marija,
    hvala Vam na odgovoru, nisam stigao ranije da se javim. Koliko vidim Clan 41 se odnosi na poresku prijavu poreza po odbitku i upravo je to ono sto mene zbunjuje. Naime, zanima me da li je poslodavac u obavezi da izda takvu istu potvrdu ali ne za prijavu poreza po odbitku vec godisnjeg poreza na dohodak gradjana ?
    Ukratko, poslodavac je propustio da mi posalje godisnji izvestaj o mojim primanjima, ja sam propustio rok 15.05 da samostalno prijavim porez a pri tom nisam imao info od poslodavca i sada mi je stigla kazna od Poreske. Zelim da trosak kazne koju cu morati da platim, naplatim od poslodavca zbog njihovog propusta da me obaveste o godisnjem porezu na dohodak gradjana.
    Nadam se da me razumete.
    Hvala jos jednom.
    Uros

    Odgovori

Prosledi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *