Prema Zakonu o obligacionim odnosima, svaki poverilac ima pravo na naplatu zatezne kamate od dužnika koji kasni sa isplatom svoje novčane obaveze. Ova naknada štete poveriocu zbog kašnjenja u izmirenju obaveze dužnika naziva se zatezna kamata. Kamata pripada poveriocu bez obzira na to da li je on pretrpeo stvarnu štetu ili ne i da li je obračun zatezne kamate predviđen ugovorom.

Kamata se obračunava od dana dospeća obaveze dužnika.

Visina zatezne kamate propisana je posebnim zakonom – Zakonom o visine stope zatezne kamate. Prema trenutno važećem Zakonu, stopa zatezne kamate, na iznos duga koji glasi na dinare, utvrđuje se na godišnjem nivou u visini referentne kamatne stope Narodne banke Srbije uvećane za osam procentnih poena.

Zatezna kamata nije predmet oporezivanja porezom na dodatu vrednost. PDV se obračunava na promet dobara i usluga, a zatezna kamata predstavlja naknadu štete poveriocu zbog kašnjenja plaćanja dužnika, a ne izvršeni promet. S obzirom na to podaci o obračunatoj zateznoj kamati ne unose se ni u PPPDV prijavu.