Reeksport bez ulaska robe u carinsko područje Srbije

od strane | avg 20, 2013 | Spoljnotrgovinsko i devizno poslovanje | 12 Komentari

Reeksport predstavlja spoljnotrgovinski posao koji obuhvata uvoz i sukcesivni izvoz robe, bez stavljanja robe u slobodan promet u zemlji uvoza. Često se postavlja pitanje da li je moguće robu kupljenu u inostranstvu direktno isporučiti ino-kupcu u drugoj državi, bez fizičke dopreme robe u Srbiju. Svi koji misle da ovakav postupak reeksporta nije dozvoljen su u zabludi.

Naime, naše zakonodavstvo predvidelo je ovakav vid spoljnotrgovinskog poslovanja kako bi podržalo potrebu privrednika da robu kupljenu u inostranstvu direktno isporučuju u inostranstvo bez dopremanja u Srbiju i na taj način ostvare značajne uštede u vremenu isporuke i novcu potrebnom za transport i carinske postupke nad robom.

Ova mogućnost uređena je članom 39. Zakona o spoljnotrgovinskom poslovanju koji glasi:

Izuzeci u vezi sa robom kupljenom u drugoj državi ili carinskoj teritoriji

Član 39

Domaće lice robu kupljenu u drugoj državi ili carinskoj teritoriji ne mora da:

1) uveze ako se ta roba, na osnovu ugovora, neposredno isporučuje u drugu državu ili carinsku teritoriju, ili

2) stavi u slobodan promet, ako se ta roba nakon sprovedenog odgovarajućeg carinskog postupka otprema sa teritorije Republike Srbije.

Dakle, roba kupljena u Holandiji može se direktno isporučiti u Bosni. Važno je da postoje ugovori o spoljnotrgovinskom prometu u pisanoj formi – jedan sa ino-dobavljačem, a drugi sa ino-kupcem. Trgovac koji obavlja reeksport prezentovaće banci na njen zahtev ove ugovore prilikom plaćanja dobavljaču u Holandiji i prilikom rasporeda sredstava koja mu pristignu od kupca iz Bosne. Novčane transakcije obavljaju se pod šifrom plaćanja 312 – Plaćanje robe koja se nalazi u inostranstvu i neposredno isporučuje u inostranstvo odnosno naplata po tom poslu u roku od 180 dana. Ova šifra zahteva plaćanje odnosno naplatu do 180 dana!

Što se tiče evidentiranja ove vrste reeksporta, od 6.10.2012. godine ne postoji obaveza dostavljanja Izveštaja o finansijskom efektu po osnovu prodaje robe koja se nalazi u inostranstvu i neposredno se isporučuje u inostranstvo. Praktično, jedina dokumenta koja država dobija od trgovca koji obavlja reeksport bez ulaska robe u carinsko područje Srbije po osnovu ovog posla su nalozi za plaćanje, u kojima se iz šifre plaćanja 312 vidi o kom obliku spoljnotrgovinskog posla se radi.

S obzirom da roba ne ulazi u carinsko područje Srbije, ne postoji carinski postupak za ovaj vid reeksporta i on nije predmet oporezivanja PDV-om.

Podsećamo da od oktobra 2012. godine ne postoji obaveza vođenja kontrolnika, jer je uredba kojom je ona bila predviđena stavljena van snage. Ipak, našim klijentima preporučujemo vođenje slične evidencije organizovane prema potrebama korisnika, kako bi na efikasan način mogli da prate relizaciju spoljnotrgovinskih poslova i po potrebi reaguju. Iz ovakve evidencije treba između ostalog jasno videti kada je vremenski razmak između kretanja robe ili usluga i novca po istom poslu duži od godinu dana, te na vreme prijaviti ove poslove NBS kao kreditne.

12 Komentari

  1. Milan Petkovic

    Da li je moguce robu kupljenu u inostranstvu isporuciti domacoj firmi takodje u inostranstvo (bez ulaska robe u zemlju) i na koji nacin?

    Odgovori
  2. Jelena Labaš

    Poštovani,

    Molim Vas da me uputite gde je propisana obaveza naplate-plaćanja poslova reeksporta u roku od 180 dana. Istraživala sam u Zakonu o spoljnotrgovinskom poslovanju, u Zakonu o deviznom poslovanju, ali bezuspešno.
    Nemam više ideja pa Vas molim da me dalje uputite.

    Da li je to možda bilo vezano za obavezom prijave kreditnih poslova u roku od 180 dana (a sada godinu)…

    Unapred hvala

    Odgovori
    • Marija Đorđić

      Poštovana,

      Ranije je ovaj rok bio u opisu šifre plaćanje 312 u Šifarniku o naplati i plaćanju prema inostranstvu. Sad sam pogledala važeći šifarnik i nema ove odredbe. Moguće je da je došlo do izmene šifarnika.

      Odgovori
  3. Slavica Hulala

    Postovani,

    kako mogu ispraviti gresku koju sam uradila iz neznanja, a odnosi se na sifru placanja? Naime, prvi put smo imali reeksport iz Austrije za Bosnu i prilikom placanja dobavljacu nisam navela sifru placanja 312. Da li mozemo zbog ovoga imati neki problem?

    Hvala unapred na odgovoru,

    Srdacan pozdrav!

    Odgovori
    • Marija Đorđić

      Poštovana,

      Nismo imali iskustva sa ovakvim propustima.

      Mislim da nemate razloga za brigu, jer je u pitanju samo pogresna šifra plaćanja, a za informacije o eventualnoj ispravci se možete obratiti poslovnoj banci ili Deviznom inspektoratu koji je od oktobra 2012. godine deo Poreske uprave.

      Odgovori
  4. SAVO LAZAREVIĆ

    Poštovani
    Uradio sam prevoz iz Češke Republike za domaću firmu koja je robu Reexportnim poslom prodala u inostranstvo za Madjarsku!
    Reexport je uradjen na teritoriji Srbije u Subotici.
    Kako da ispostavim fakturu za prevoz ?
    Sa iskazanim PDV-om ili
    Bez iskazanog PDV-a

    Odgovori
    • Marija Đorđić

      Poštovani Savo,

      Zakonom o PDV uređeno je mesto prometa usluga prevoza na sledeći način:

      Mesto prometa usluga

      Član 12

      Mesto prometa usluga je mesto u kojem pružalac usluga obavlja svoju delatnost.

      Ako se promet usluga vrši preko poslovne jedinice, mestom prometa usluga smatra se mesto poslovne jedinice.

      Izuzetno od st. 1. i 2. ovog člana, mestom prometa usluga smatra se mesto:

      1) u kojem se nalazi nepokretnost, ako se radi o prometu usluge koja je neposredno povezana sa tom nepokretnošću, uključujući delatnost posredovanja i procene u vezi nepokretnosti, kao i projektovanje, pripremu i izvođenje građevinskih radova i nadzor nad njima;

      2) gde se obavlja prevoz, a ako se prevoz obavlja i u Republici i u inostranstvu (u daljem tekstu: međunarodni transport), odredbe ovog zakona primenjuju se samo na deo prevoza izvršen u Republici;

      Dakle, iz gore navedenih stavova, sledi da je mesto prometa usluge prevoza mesto u kome se obavlja prevoz, što je u Vašem slučaju relacija Češka – Mađarska. Dakle, usluga je pružena u inostranstvu, pa ne podleže oporezivanju PDV-om. Predmet oporezivanja PDV-om je samo promet dobara i usluga koji je izvršen u Republici i uvoz dobara.

      Srdačan pozdrav,

      Marija Đorđić

      Odgovori
  5. SAVO LAZAREVIĆ

    Poštovani
    Ovaj posao sa reexportom bez ulaska robe na teritoriju Republike Srbije objašnjen je sasvim dobro i to funkcioniše kada je kupac treća zemlja.
    Da li je moguće obaviti reexportni posao sa zemljom koja je jedinstvena carinska zona.
    Naprimjer:
    Roba kupljena u Češkoj Republici da se proda u Madjarsku
    ili
    Roba kupljena u Bosni da se proda kupcu u Bosni?

    Odgovori
    • Marija Đorđić

      Poštovani Savo,

      U članu 39. Zakona o spoljnotrgovinskom poslovanju nije navedeno nijedno ograničenju po pitanju zemlje iz koje potiče kupac i zemlje u kojoj se nalazi prodavac robe čiji reeksport vršite, odnosno ne pravi se razlika između toga da li robu kupujete i prodajete u istoj stranoj državi ili roba putuje iz jedne u drugu stranu državu.

      Nemamo saznanja da postoje bilo kakva ograničenja da se reeksport izvrši u okviru iste carisnke zone.

      Savetujem da se konsultujete sa nadležnim institucijama.

      Srdačan pozdrav,

      Marija Đorđić

      Odgovori
  6. Nebojša Nedeljković

    Po kojoj proceduri izvesti robu sa sledećim zahtevom:
    – Roba se fakturiše se klijentu u UK;
    – Roba se isporučuje u različite zemlje u okviru EU i van EU.

    Hvala,

    Odgovori
  7. Steva

    Postovani,
    imam firmu u Srbiji i prodao sam robu iz EU u EU.
    Da li mogu da je prodam bez ulasak u Sbriju?
    Koje su moje obaveze prema kupcu?
    Sta je obaveza mog kupca u EU?
    Unapred Vam hvala.
    Steva

    Odgovori
    • Marija Đorđić

      Poštovani,

      Robu nabavljenu van Srbije možete isporučiti u drugu zemlju, bez ulaska robe u carinsko područje Srbije. Ovaj promet nije predmet carinjena niti PDV-a, s obzirom da roba ne ulazi u carinsko područje naše zemlje. O međusobnim pravima i obavezama možete da se konsultujete sa pravnikom.

      Svako dobro!

      Odgovori

Prosledi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *