Reeksport predstavlja spoljnotrgovinski posao koji obuhvata uvoz i sukcesivni izvoz robe, bez stavljanja robe u slobodan promet u zemlji uvoza. Često se postavlja pitanje da li je moguće robu kupljenu u inostranstvu direktno isporučiti ino-kupcu u drugoj državi, bez fizičke dopreme robe u Srbiju. Svi koji misle da ovakav postupak reeksporta nije dozvoljen su u zabludi.

Naime, naše zakonodavstvo predvidelo je ovakav vid spoljnotrgovinskog poslovanja kako bi podržalo potrebu privrednika da robu kupljenu u inostranstvu direktno isporučuju u inostranstvo bez dopremanja u Srbiju i na taj način ostvare značajne uštede u vremenu isporuke i novcu potrebnom za transport i carinske postupke nad robom.

Ova mogućnost uređena je članom 39. Zakona o spoljnotrgovinskom poslovanju koji glasi:

Izuzeci u vezi sa robom kupljenom u drugoj državi ili carinskoj teritoriji

Član 39

Domaće lice robu kupljenu u drugoj državi ili carinskoj teritoriji ne mora da:

1) uveze ako se ta roba, na osnovu ugovora, neposredno isporučuje u drugu državu ili carinsku teritoriju, ili

2) stavi u slobodan promet, ako se ta roba nakon sprovedenog odgovarajućeg carinskog postupka otprema sa teritorije Republike Srbije.

Dakle, roba kupljena u Holandiji može se direktno isporučiti u Bosni. Važno je da postoje ugovori o spoljnotrgovinskom prometu u pisanoj formi – jedan sa ino-dobavljačem, a drugi sa ino-kupcem. Trgovac koji obavlja reeksport prezentovaće banci na njen zahtev ove ugovore prilikom plaćanja dobavljaču u Holandiji i prilikom rasporeda sredstava koja mu pristignu od kupca iz Bosne. Novčane transakcije obavljaju se pod šifrom plaćanja 312 – Plaćanje robe koja se nalazi u inostranstvu i neposredno isporučuje u inostranstvo odnosno naplata po tom poslu u roku od 180 dana. Ova šifra zahteva plaćanje odnosno naplatu do 180 dana!

Što se tiče evidentiranja ove vrste reeksporta, od 6.10.2012. godine ne postoji obaveza dostavljanja Izveštaja o finansijskom efektu po osnovu prodaje robe koja se nalazi u inostranstvu i neposredno se isporučuje u inostranstvo. Praktično, jedina dokumenta koja država dobija od trgovca koji obavlja reeksport bez ulaska robe u carinsko područje Srbije po osnovu ovog posla su nalozi za plaćanje, u kojima se iz šifre plaćanja 312 vidi o kom obliku spoljnotrgovinskog posla se radi.

S obzirom da roba ne ulazi u carinsko područje Srbije, ne postoji carinski postupak za ovaj vid reeksporta i on nije predmet oporezivanja PDV-om.

Podsećamo da od oktobra 2012. godine ne postoji obaveza vođenja kontrolnika, jer je uredba kojom je ona bila predviđena stavljena van snage. Ipak, našim klijentima preporučujemo vođenje slične evidencije organizovane prema potrebama korisnika, kako bi na efikasan način mogli da prate relizaciju spoljnotrgovinskih poslova i po potrebi reaguju. Iz ovakve evidencije treba između ostalog jasno videti kada je vremenski razmak između kretanja robe ili usluga i novca po istom poslu duži od godinu dana, te na vreme prijaviti ove poslove NBS kao kreditne.