Budući preduzetnici često se interesuju koliko će iznositi poreske obaveze za osnovne poreske oblike nakon što počnu sa radom.
U ovom tekstu sagledaćemo dažbine koje se nalaze pred preduzetnikom koji vodi poslovne knjige, a odlučio se za isplatu lične zarade. Sagledaćemo tkz direktne poreze. Iz analize ćemo za sada izostaviti PDV.
Osnovni poreski oblici koje ćemo analizirati su:
- porez i doprinosi na ličnu zaradu
- porez na neto prihod preduzetnika
- godišnji porez na dohodak građana
Lična zarada je proizvoljni iznos „plate“ koju preduzetnik svojom voljom odlučuje da isplaćuje svakog meseca, a na koju se obračunavaju porez i doprinosi. Porez iznosi 10%, a doprinosi zbirno 37,05%.
Preduzetnik koji ne isplaćuje ličnu zaradu, doprinose plaća na svoju ukupnu dobit. Kako je dobit u redovnom poslovanju značajna cifra, ova opcija je neisplativa. Preduzetnici su motivisani da se odluče za isplatu lične zarade i doprinose (koji su „najskuplja“ dažbina) plaćaju na značajno manji iznos (proizvoljni iznos lične zarade umesto ukupan profit). Sve o ličnoj zaradi možete pronaći ovde.
Neto prihod je profit preduzetnika. Jednak je razlici svih prihoda (vrednosti prodatih dobara i usluga) i svih troškova poslovanja. Oporezuje se porezom na neto prihod po stopi od 10%. Nakon što plati porez na neto prihod, preduzetnik može da prisvoji (podigne, isplati) neto prihod (profit).
Porez se plaća na stvarni prihod, pa je neophodno da preduzetnik vodi poslovne knjige (za razliku od paušalca koji plaća porez na paušalni prihod procenjen od strane Poreske uprave). Porez se plaća akontativno svakog meseca, a konačna obaveza utvrđuje se na kraju godine. Ukoliko je konačna obaveza veća od uplaćenih akontacija, preduzetnik je dužan da doplati razliku. U prvoj godini poslovanja, preduzetnik sam daje procenu prihoda i profita do kraja godine.
Godišnji porez na dohodak građana je lični porez. Za razliku od prethodna dva poreska oblika, njega ne treba plaćati sa poslovnog, već sa privatnog bankovnog računa. Međutim, s obzirom na prirodu preduzetnika, fizičkih lica koja samostalno obavljaju delatnost, analiza ne bi bila celovita, ako bismo zanemarili ovaj porez, samo zbog toga što je to lični rashod privrednika. Detaljnije o porezu na dohodak građana za 2018. godinu možete pročitati ovde.
Sada ćemo sagledati troškove poreza na jednom primeru.
U našem primeru predvideli smo da preduzetnik ostvaruje 7 miliona dinara prihoda u jednoj kalendarskoj godini. Za analizu poreskih obaveza u ovom tekstu nevažno je da li je preduzetnik u sistemu PDV-a ili ne. Kroz primer ćemo pratiti dve dimenzije – mesec i godinu. Zbog toga ćemo odmah ravnomerno rasporediti prihode na 12 meseci. Mesečni prihod je 583.333,33 dinara.
Svakog meseca, preduzetnik je dužan da isplati ličnu zaradu i pripadajuća davanja državi. U primeru vidimo da od 30.000 dinara preduzetniku pripada 17.415 dinara (neto plata) a Poreskoj upravi 12.585 dinara.
Nakon što izvrši ovu isplatu, preduzetniku od mesečnog prihoda ostaje 553.333,33 dinara. Svakog meseca dužan je da plati akontaciju poreza na neto prihod u visini 10%, odnosno 55.333,33 dinara. Ukoliko mu to likvidnost firme dozvoljava, preduzetnik može da podigne ostatak od 498.000 dinara neto prihoda (profita) svakog meseca.
Prema tome, za ova dva poreska oblika preduzetnik će izdvojiti 67.918,33 dinara mesečno, odnosno 815.020,00 dinara poreza godišnje. Plaćanjem ova dva poreza, preduzetnik može da prisvoji 6.184.980 dinara „čistog“ novca od svog rada tokom godine.
Ako pretpostavimo da je preduzetnik poslovao tačno onako kako je predvideo (što će retko biti slučaj), na kraju godine, po izradi završnog računa – preduzetnik neće imati dodatne obaveze po osnovu poreza na neto prihod preduzetnika. Međutim, ako poslovne knjige pokažu bolji poslovni rezultat, preduzetnik će morati da doplati razliku od plaćenih akontacija tokom godine do konačne poreske obaveze.
Za kraj još ostaje da sagledamo kako će poslovanje preduzetnika uticati na godišnji porez na dohodak građana (porez na „extra“ prihod).
Podsećamo, ovaj porez plaća fizičko lice. Pored lične zarade i neto prihoda preduzetnika, u osnovicu ovog poreza ulaze i drugi prihodi fizičkog lica, ako su postojali (na primer zakupnine, honorar po osnovu ugovora o delu ili autorksog ugovora i slično). Preduzetnicima koji su ujedno zaposleni u drugoj firmi, u osnovicu se sabira i ostvarena zarada.
U primeru smo pojednostavili obračun godišnjeg poreza na dohodak građana, a iznos koji smo dobili je 338 hiljada dinara. Koliko iznosi neoporezivi iznos i lični odbici kojima možete umanjiti obavezu, pogledajte ovde.
Prema tome, preduzetnik iz primera, koji je ostvario 7 miliona dinara prihoda tokom jedne godine treba da izdvoji 1.153.500 dinara za porez i doprinose, kako bi pokrio 3 osnovna poreska oblika. Krajnje pojednostavljeno, on može da računa da će mu od ovog prihoda „ostati“ 5.846.500 dinara. Ako posmatramo u procentima, 84% pripada preduzetniku, a 16% Poreskoj upravi.
Ukoliko ste zainteresovani da vidite kako bi izgledale ove brojke za neki drugi iznos prihoda, pišite nam u komentarima.
„… da će mu od ovog prihoda „ostati“ 8.846.500 dinara. “
Da li je greška u prvoj cifri:
Zar ne treba 5.846.500 dinara, ako se misli na računicu 7.000.000 prihod – 1.153.500 poreza?
Super je tekst !
Već je ispravljeno 🙂 Bravo !
Poštovani,
Da, primetili smo! Hvala vam što ste izdvojili vreme da nam skrenete pažnju na grešku! 🙂
Pozdrav!
Da li se obaveza prijavljivanja godisnjeg poreza na prihode gradjana odnosi na
preduzetnike koji su samooporezovani ili na preduzetnike sa isplatom licne
zarade.
Aktiva sistem daje informaciju da preduzetnici koji placaju obaveze po resenju
Poreske uprave nisu obveznici godisnje prijave prihoda,
Da li je to moguce _
Poštovana,
Sigurna sam da niste dobro razumeli tekst kod kolega na sajtu. Verovatno piše da preduzetnici paušalci kojima je to jedini prihod nisu obveznici godišnjeg poreza na prihode, jer je poreska osnovica po pravilu ispod godišnjeg limita za oporezivanje.
Inače, svaki prihod od samostalne delatnosti ulazi u zbir za oporezivanje. Kod preduzetnika koji su se opredelili za samooporezivanje sa isplatom lične zarade, i lična zarada ulazi u zbir za oporezivanje.
Srdačan pozdrav!
Kao pausalac ove godine sa 100% prihodima od usluga pruzenim partneru iz inostranstvu ukupan prihod ce biti ..cca .10.000.000 din. Razumeo sam da ne ulazim u PDV jer su sve usluge pružene inostranstvu , ali da od 01.01.2023 moram da vodim knjigu prihoda i rashoda , i da se do15.12.2022 o tomeopredelim i isplaćuje bruto lični dohodak od ..100.000din ,kao i da cu imati mesečnih troškova kancelarije oko .60.000 din. Kao i godišnje ukupno oko .400.000 din. za opremu ., KAKO BI izgledala sema analitički poreza i doprinosa , poreza na profit , i eventualno poreza na ukupnaprimanja ?
Hvala , s’ poštovanjem!
Miljakovic Arandjel dipl.ecc.
Poštovani,
Ukoliko pružate usluge koje nisu predmet PDV-a, kao što su usluge za koje se u skladu sa članom 12.4. Zakona o PDV-u smatra da su pružene u inostranstvu, po tom osnovu nećete po sili zakona postati obveznik PDV-a, kao što ste i naveli. Sa druge strane, od 01.01.2023. godine ne možete ostvariti pravo na paušalno oporezivanje, već je potrebno da vodite knjige. Ne samo knjigu prihoda i rashoda, već dvojno knjigovodstvo.
Za projekciju poreskih obaveza možete angažovati računovođu ili poreskog savetnika.
Svako dobro!
Hvala na detaljnom primeru. Lepo napisano za ljude poput mene koji su jako tanki u administrativnim poslovima. Svaka cast.
Hvala vam! Drago mi je da vam je tekst bio razumljiv i koristan!
Sjajan tekst! Puno pomaže.
Samo jedno pitanje. U kom slučaju je stopa 15% na godišnji prihod građana? Odnosno, kojom računicom ste došli do cifre (u tabeli) od 4.941.288,00 dinara?
Hvala unapred
Poštovani,
Ovaj iznos se propisuje (i menja) svake godine, zajedno sa neoporezivim iznosom za godišnji porez na dohodak.
Srdačan pozdrav!
Sto se tice akontacije poreza na neto prihod…jasno mi je da ako nije dovoljno placano svakog meseca tokom godine da ce morati da se doplati na kraju nakon zavrsnog racuna. A sta ako je ova akontacija kojim slucajem preplacena…hoce li mi onda vratiti taj visak i kako?
Poštovani,
Iznos više plaćenog poreza možete da koristite kao poreski kredit (da se iz njega pokrivaju akontacije u narednoj godini/godinama) ili da podnesete zahtev za povrat više plaćenog poreza. Preplatu poreza možete i da preknjižite na neku drugu poresku obavezu. Ukoliko se odlučite za neku od poslednje dve opcije, računajte na poresku kontrolu pre izvršenja povrata ili preknjiženja.
Srdačan pozdrav!
Poštovana Marija,
Ako sam dobro razumeo vaš post, preduzetnik knjigaš koji isplaćuje sebi zaradu, plaća sledeće poreze:
1. Porez na ličnu zaradu – 10% od lične zarade umanjene za neoporezivi iznos zarade.
2. Doprinos za PIO – 25% od lične zarade.
3. Doprinos za zdravstveno osiguranje – 10.3% od lične zarade.
4. Doprinos za slučaj nezaposlenosti – 0.75% od lične zarade.
5. Porez na neto prihod preduzetnika – 10% od profita (razlike prihoda i rashoda).
6. Godišnji porez na dohodak građanja – 10% od oporezivog dohodka fizičkog lica ukoliko je on između 2 729 306 din i 4 941 288 din.
U svemu ovome, nije mi jasna poslednja stavka pod brojem 6, jer ispada da preduzetnik duplo plaća jedan te isti porez koji je već obuhvaćen stavkom pod brojem 5, samo zato što je preduzetnik istovremeno i lice koje samoj sebi isplaćuje zaradu, pa je zato predmet „duplog“ oporezivanja. Faktički, to je jedno isto lice.
Poštovani,
Dvostruko oporezivanje postoji samo kada se istom poreskom obavezom dva puta oporezuje jedna vrednost. U pomenutom slučaju, jedan ista vrednost oporezuje se sa dve različite poreske kategorije – porezom na neto prihod preduzetnika i godišnji porezom na dohodak građana.
Godišnjim porezom na dohodak građana inače se oporezuju (ponovo) prihodi fizičkih lica koji su tokom godine već jednom oporezovani različitim porezima (zarade – porezom na zarade; zakupnine – porezom na prihode od kapitala itd).
Srdačan pozdrav!
poštovani,pročitao sam puno tekstova na ovu temu.Obzirom da sam i sam preduzetnik a ne ekonomski stručnjsk najbolje ste sve objasnili.Moje pitanje se odnosi na preduzetnika koji se nije opredelio za isplatu lične zarade.To je moj slučaj.Ova godina je sticajem okolnosti bila izuzetna kada je reč o prihodu tako da očekujem značajanu dobit.Napominjem da sam vlasnik preduzetničke radnje i da sam u penziji.Voleo bih da obradite i ovaj slučaj .Mislim da i nas ima dosta i da odgovor može pomoći .
Srdačan pozdrav
Poštovani Bogdane,
Hvala vam što nas pratite i što ste dali predlog za temu za neki od naših narednih tekstova.
Svako dobro!